Automobilom kroz džunglu

alt

Odlomak

DIJAMANTI

       Noel uđe u skupocjeno opremljenu sobu, u kojoj mu domaćin ponudi da sjedne. Prije nego je Noel išta progovorio, Edgar Wilson reče: - Gospodin Grant nas je svojim istraživanjima veoma zadužio, zbog toga mu je kompanija poklonila dijamant, koji on nije želio ponijeti sobom.
       Noel ispriča što se ocu dogodilo, i Edgar Wilson izrazi žaljenje. Otvori veliku željeznu blagajnu, i iz nje izvadi krupni nebrušeni dijamant, koji se nije mnogo razlikovao od kamenja, kojega je Noel viđao po cesti. Edgar Wilson je to primijetio, pa reče: - On poprima pravi izgled tek nakon obrade!
       Noel iskoristi priliku da nešto više sazna o tom dragom kamenu, koji se tako skupo prodavao na tržištu.
       Wilson mu objasni da je to mineral, koji je najtvrđi od svih minerala. Da ima vrlo lijepe kristale, krasnih boja, koji jako prelamaju svjetlost. Dijamanti se daju  lijepo izbrusiti, pa se ubrajaju u najljepše ukrase ali se teško nalaze u prirodi! Zato se i nazivaju dragulji, ili drago kamenje!- završi Wilson.
        - Kako i kada, su nastali dijamanti na Zemlji? - upita Noel.
       - Pretpostavlja se da su oni nastali vrlo davno, dok je još Zemlja bila užarena. Njihov sastav je ugljik, kao što je grafit ili čađ, samo su čestice kod dijamanata drukčije razmještene. Svaki atom čvrsto je povezan sa četiri susjedna atoma, pa time nastaje vrlo kruta struktura. Zbog toga je dijamant vrlo tvrd, sličan staklu. Može se lako drobiti u prah, a ako se zagrijava uz pristup zraka, počinje svijetliti.
       Noel uzme dijamant  sa stola i počne ga razgledati.
       - On ima oko sebe naslagu ili koru, ali i u samom dijamantu ima nečistoća! -  reče  Wilson.
        - Kako izgleda čisti dijamant? - upita Noel.
        - On je potpuno bezbojan, kao staklo ili voda, a primjese mu daju razne boje. Naročito su lijepi modri i crveni dijamanti.
        - Gdje se sve dijamanti mogu pronaći? - upita Noel.
       - Ima ih u nanosima rijeka, koje teku kroz brda, nastala od vulkana. Ispiranjem kroz više tisuća godina, među šljunkom se može pronaći i ovaj rijetki kamen, ali mi ih nalazimo u rudniku, u dubini oko osam stotina metara.
       Wilsona se iznenadio, kako veliki interes postoji kod Noela za to dragocjeno kamenje, kojemu je on posvetio cijeli svoj život, pa se zadrži s njime u dužem razgovoru.
       - O čemu ovisi vrijednost dijamanata? - upita Noel.
       - Vrijednost dijamanata ovisi od njihove veličine i bistrine - reče Wilson.- Najskuplji su bistri dijamanti, zatim po vrijednosti dolaze žućkasti ili zamućeni dijamanti, a na kraju se nalaze kameni s većim greškama. Težina dijamanata se mjeri u karatima. Jedan karat ima oko dvije desetine grama. Ovaj dijamant, koji je kompanija poklonila vašem ocu, ubraja se u red većih dijamanata. Takvi dijamanti su dosta rijetki, pa svaki od njih donosi znatnu svotu novca.
        - Čime se dijamanti bruse? - upita Noel.
       - Oni se mogu brusiti samo dijamantnim prahom. Ako imaju nepravilan oblik, režu se u manje komade, malom metalnom pilom, debelom samo dvadeseti dio milimetra, ali se ona  okreće velikom brzinom.
        - Koliko se godišnje u svijetu iskopa dijamanata? - upita  Noel.
       - To je teško reći, ali sigurno se iskopa nekoliko milijuna karata - reče Wilson. - Od toga više od polovice u Južnoj Africi. Proizvodnja bi mogla biti i veća, da to ne sprečavaju vlasnici  velikih dijamantnih rudnika, da bi održali cijenu. Pri tom ne mislim na crne dijamante, koji se vade u Brazilu, i koji su rijetko prozirni. Takvi dijamanti mrve se u prah, i služe za brušenje drugih dragulja. Ali imaju i druge primjene: Od njih se prave noževi za rezanje stakla, svrdla za bušenje kamena i slično. Danas se oni proizvode već i umjetno.
       - Što je to briljant? - upita Noel.
       - Ako se dijamant izbrusi tako, da s gornje strane ima trideset dvije plohe i jednu veću plohu, a s donje strane samo dvadeset četiri plohe i vrh, tada se zove briljant - objasni Wilson.
       - Koji dijamanti su najvredniji  na tržištu? - upita Noel.
       - To su rubini, smaragdi i safiri! Ali osim njih ima i drugog dragog  kamenja, samo ni jedan od njih nema tako visoku vrijednost, kao dijamant. Među tim dragim kamenjem posebno mjesto zauzima rubin koji ima tamnocrvenu boju, a može biti i bezbojan, zatim safir, koji je obično modre boje, pa zeleni smaragd   i drugi.
        - Gdje je pronađen najveći dijamant na svijetu do sada? - upita  Noel.
       - Najveći dijamant do sada pronađen je u rudniku Premier Mine kod Pretorije, u Transvalu, još 1905. godine. Zove se “Cullinan”. To ime dobio je po tadašnjem predsjedniku društva M. Cullinanu. Kada je izvađen iz zemlje, imao je nepravilni oblik i bio je težak 3.106 karata, ili 0,62 kilograma. Taj dijamant, po želji engleskog kralja Đure V, nazvan je “Afrička zvijezda”. Dvije godine nakon njegovog pronalaska, kupila ga je Transvalska vlada za tri milijuna tadašnjih maraka, i za rođendan poklonila engleskom kralju Edvardu VII. Kako se tako veliki kamen nije mogao zgodno upotrijebiti, kod brušenja je rascijepljen na devet veliki i dvadeset i šest malih briljanata. Dva najveća briljanta od ovih, nalaze se u engleskoj kruni i žezlu. Vrlo su čisti i čudesno prelijevaju boje.
       - Čitao sam da su poznati i dijamanti koji dolaze iz Indije! - reče Noel.
       - Oni po veličini i ljepoti zaostaju za afričkim dijamantima, ali su zanimljivi po svojim burnim historijama! - reče Wilson. Među njima je najpoznatiji “Kohinur”. Indijske priče govore da je taj dijamant pronađen još u prvom vijeku prije nove ere, da je 1304. godine došao u Delhijsku riznicu, a 1739. prijevarom ga je dobio Nadir šah. Ali time ne završava njegov put. Prilikom gušenja jedne pobune, ugrabio ga je engleski rezident u Indiji, Lahore, i prodao Istočno indijskoj kompaniji, koja ga je poklonila kraljici Viktoriji. Drugi poznati dijamant je “Orlov”, koji je sve do prvog svjetskog rata bio na vršku ruskog carskog žezla. Za njega se kaže da je najprije služio kao oko jednog Budinog kipa u nekom hramu. Odatle ga je ukrao jedan francuski vojnik, i prodao nekom engleskom oficiru za 40.000 holandskih  forinti. Ovaj oficir ga je otpremio u Amsterdam i tu ga je 1871. godine kupio ruski knez Orlov za 140.000 holandskih forinti. On ga je poklonio carici Katarini II. Tako je dijamant došao u rusko žezlo. Dijamant “Orlov” težak je 193 karata, a ima oblik rozete. Za dijamante su vezane i mnoge druge priče, od kojih su neke vrlo tužne! - reče Wilson. - Čuli ste za dijamant “Pitt”. Njega je pronašao jedan rob u Istočnoj Indiji. Nakon dugog razmišljanja kako da ga ukrade, odlučio si je razrezati nogu i stavi ga pod zavoj. Nakon toga otišao je do jednog mornara i obećao mu dati kamen, ako ga ovaj izbavi iz ropstva. Mornar je na to pristao. Zovne roba na brod i tu ga ubije. Tijelo baci u more, a dijamant je prodao zapovjedniku tvrđave u Madrasu,  za jednu  manju svotu. Za novac koji je dobio, počeo se svakodnevno opijati. Tjednima je hodao po krčmama, dok nije sve potrošio. Tada ga stane gristi savjest i on se objesi. Ali nije manje burna ni povijest dijamanta “Sanci”. On je bio vlasništvo Karla Smjelog. Imao ga je kod sebe 1477. godine, u bitci kod Nancija, gdje je i poginuo. Jedan švicarski plaćenik opljačkao je mrtvog vojvodu, i među njegovim stvarima našao i ovaj dragulj. Po dolasku kući prodao ga je portugalskom kralju. Kad se kralj našao u nekoj neprilici, dao ga je jednom francuskom trgovcu za malu svotu novca, koji ga je dalje prodao porodici Sanci. Po toj porodici je i dobio svoje ime. Tu je dijamant ostao duže vremena, a naslijedio ga je član te porodice Nikola Harlej. On ga je odlučio pokloniti engleskom kralju Henriku III., od kojega je za uzvrat očekivao povlastice. Međutim, kad je Harlej nosio dijamant kralju, dočekali su ga na putu drumski razbojnici i teško ranili. On je ipak prije smrti smogao toliko snage, da dijamant proguta. Čim je Henrik saznao za taj napad, pošalje vojsku koja opkoli cijelo to područje i pohvata razbojnike. Ispitivanjem se utvrdilo da oni nemaju pojma o kamenu, pa kralj dade Harlejevu lešinu secirati, i u želucu mu pronađu dragulj. Poslije toga ovaj dijamant promijenio je još nekoliko gospodara, da bi konačno završio u ,Indiji kod nekog maharadže.
       Noel je vrlo pozorno slušao Edgara Wilson, koji je doista sve znao o dijamantima, pa on nastavi:
       - Ne manje glasovit po zločinima je i plavi dijamant “Ho ppe”, koji je svojim vlasnicima redovito donosio nesreću. Na kraju je prilikom propasti broda Titanik, potonuo zajedno sa svojim posljednjim vlasnikom E. M. Linom. Onaj tko posjeduje drago kamenje, preko noći stiče mnoge neprijatelje! - reče  Wilson.
       - Čitao sam da drago kamenje ima i magičnu moć: Da rubini donose zdravlje sreću i mudrost, da je safir moćno sredstvo protiv raznih trovanja, da se nekoć vjerovalo i da će se dogoditi nesreća, ako safir ili rubin nenadano promijene boju! - reče Noel.
       - Te  priče su i meni poznate!  - reče Wilson. - Legenda kaže, i da se nesreća dogodila kraljici Katarini Aragonskoj, kad je rubin promijenio boju, da je žena cara Franca Jozefa, Elizabeta, kada nije stavila na sebe talisman od rubina, tog dana ubijena. Pa i za one koji vjeruju u mjesečeve, planetarne ili astrološke znakove, drago kamenje ima određeno značenje. Rubin je na primjer, kamen mjeseca lipnja i planete Mars. Rado ga nose škorpioni, lavovi i ovnovi. Safir je kamen mjeseca rujna i planeta Jupitera, nose ga bikovi djevice, ribe i slično. 
       - Gdje se nalazi najpoznatije nalazište rubina i safira? - upita Noel.
       - Najpoznatije nalazište rubina nalazi se u Burmi i Kini, ali takva nalazišta postoje i u Keniji, Tanzaniji, na Madagaskaru i u Americi. Safira ima mnogo manje. Oni uglavnom dolaze iz Indije, Australije i Sri Lanke. Ali na tržištu ima sve više umjetnog dragog kamenja - reče Wilson. - Potkraj prošlog stoljeća Francuz Verneuile, uspio je napraviti umjetni rubin, sa potpuno jednakim kemijskim i fizičkim svojstvima, kao i prirodni. Njegov rubin nastao je tako, da je u planem plina stavljao prah aluminijevog oksida, koji je na dnu posude stvarao talog rubina. Kristalima umjetnih rubina mogu se dodavati različite primjese, koje ih čine potpuno sličnim prirodnim rubinima!
       - Edgar Wilson  pogleda na sat i reče: Dugo sam se zadržao, a očekuje me važan razgovor. Pozdravi se sa Noelom i isprati ga do glavnog ulaza.

 

 

 

Naslovnica